Sačuvajmo pčele – zašto ne dati mali doprinos očuvanju prirode i pri tom se dobro zabaviti?

Prema podacima Greenpeace-a, u samo nekoliko godina populacija pčela u Europi smanjila se za 53%. Neki od glavnih razloga su određene vrste pesticida koji se koriste u poljoprivredi i vrtovima, nestanak ispaše u urbanim sredinama, kao i klimatske promjene koje pogoduju raznim parazitima koje prenose bolesti.

Kako su pčele jedan od glavnih oprašivača, njihovim nestankom nestaje i glavni dio naše prehrane, o medu i njegovoj ljekovitosti da i ne govorimo…

Zgrožena tim statističkim podacima, odlučila sam zato jedan dan svog vikenda provesti u izradi nekoliko malih projekata, koje svatko od vas može vrlo brzo napraviti, a pri tom se i dobro zabaviti, bilo da to radite sami, ili u društvu vaše djece i prijatelja.

Stvarno, zašto već danas ne početi davati makar mali doprinos očuvanju ovog preslatkog malog stvorenja, od kojeg nam svima dolazi samo dobro?

Pojilica za pčelice

Ne znam je li vam poznato, ali pčelama je potrebna voda za razrjeđivanje meda koji se kristalizira u košnicama, kao i za hlađenje zraka u istima. Zato ćete često vidjeti pčelice koje sjedaju na svježe oprano rublje koje ste stavili sušiti – jer time one zapravo piju vodu☺

Pojilice za ptice koje su sve popularnije u našim vrtovima, često su sklizave i duboke te stoga nisu pogodne za pčelice. U prirodnim potocima, pčele su pak izložene ribama i drugim stanovnicima potoka čija prehrana uključuje i pčelice.

Napravite zato malu pojilicu koju možete staviti u svoje vrtove ili balkone… a evo kakvu sam ja napravila:

U neku posudu ili tanjur stavite prirodne kamene oblutke ili ukrasne kristaliće – važno je da su dovoljno hrapavi da se pčele ne ‘prosklizavaju’.

Napunite posudu ili tanjur vodom, tako da dijelovi kamenčića vire iz vode.

Kako biste ih što prije privukli i naviknuli da redovito posjećuju pojilicu, možete posudu staviti u vjenčić od prirodnog granja i dodatno ga ukrasiti umjetnim ili svježim cvijećem.

Ovakve pojilice mogu se špagom pričvrstiti kao visilice na drveću.

Vodu mijenjajte svaka 3 dana, kako ne bi izbjegli da se u plitkoj vodi izlegu ličinke komaraca.

Najbolji prirodni pesticid – kopriva i stolisnik

Za sve koji žele sačuvati svoje vrtove i cvjetnjake od nametnika, a da pri tom ne koriste otrovne umjetne pesticide, najbolje se okrenuti prokušanom starom receptu: pesticidu od kopriva.

Evo kako ga ja pripremam:

  • Plastičnu posudu s poklopcem napunite svježom isjeckanom koprivom (3/4), i sve prelijte mlakom vodom.
  • Zatvorite poklopcem i stavite posudu na sunčano mjesto.
  • Pričekajte tjedan do 10 dana.

Kada kopriva izfermentira, znat ćete. Miris je u najmanju ruku neizdrživo neugodan, ali što je neugodniji, to je učinkovitiji ☺


fermentirana kopriva

Izlijte tekućinu u štrcaljku (može i od starog deterdženta, samo ako je jako dobro oprana) do pola, a drugu polovicu nadopunite vodom.

Protresite i vaš je pesticid gotov! Našpricajte ruže i drugo bilje za koje vidite da su ga napale uši ili neki drugi nametnici. Do idućeg dana nametnika ili neće biti ili će se njihov broj znatno smanjiti pa u tom slučaju ponovno našpricajte bilje.

Iako u većini recepata za ovaj pesticid stoji da omjer vode i koprive treba biti 1:9, ja ga uvijek za svoje ruže ipak radim u omjeru 50:50, pa vam slobodno prepuštam na volju i naravno, sugeriram da koristite omjer za koji se dokaže da upravo vama najbolje odgovara.

Smjesu fermentiranih kopriva možete ponovno napuniti vodom i koristiti ih ostatak ljeta ☺

Isti postupak možete koristiti i sa stolisnikom, koji se u mom vrtu pokazao dobitnom kombinacijom za različite bolesti lista ruža. I da, za razliku od koprive, stolisnikov pesticid nema tako izražen neugodan miris.

Vrtni kutak za pčele

Za sve koji imaju vrtove, predlažem da jedan dio ostave za autohtono divlje i poludivlje bilje, koje će pčelicama služiti za ispašu.

Također, ako zaista nije nužno, odgodite košnje livada i travnjaka za koji tjedan, jer upravo maslačci, djetelina i tratinčice čine neizostavan dio prehrane pčela.

Vjerojatno ste primijetili kako pčele radije posjećuju za nas neke neuglednije cvjetove, poput npr. potočnica. To je zato što nama ugodnije umjetno uzgojeno cvijeće (naročito ono s duplim laticama) ima puno manje peludi. Zasadite stoga uvijek dovoljno cvijeća za koje već iz iskustva znate da služe kao pravi ‘švedski stol’ oko kojeg će uvijek veselo zujati pčelice i drugi oprašivači.  

Kao i uvijek, bit će mi drago ako mi pošaljete slike Vaših uradaka po Lemon π savjetima u inbox FB stranice https://www.facebook.com/lemonpiblog/ ili u komentar na Lemon pi blog na instagramu.

I naravno, i najduži put počinje prvim korakom… podijelite ovaj post s drugima kako bismo zajednički podigli svijest o potrebi očuvanja prirode sa što većim brojem ljudim…

Voli Vas Vaš,
Lemon π